Središnja visoravan Meseta, Iberijski poluotok
SPANSKI BEZ MUKE/Lekcija 54 (Svibanj 2024)
Meseta Central, velika unutarnja meseta (visoravan) Iberskog poluotoka, središnja Španjolska. S Madridom u središtu, prostire se na više od 81 000 četvornih milja (210 000 četvornih kilometara) i ima prosječnu nadmorsku visinu od 665 metara. Ono predstavlja najstariju i najsloženiju geološku formaciju poluotoka. Njegova zapadna padina blago je nagnuta prema Atlantskom oceanu i formira slivove rijeka Duero, Tagus i Guadiana. Na sjeveru se visoravan naglo diže u planine Kantabrije, a na istoku postaje niz nizova. Izvjesnu simetriju pružaju tektonska korita Ebro na sjeveroistoku i Guadalquivir na jugu, koji su previđeni raznim rasponima na istoku i Sierra Morenom na jugu. Blok-planine u središtu poluotoka dijele središnju Mesetu na visoki sliv sjeverne Mesete (Kastilja-León) i donje visoravni južne Mesete (Kastilja-La Mancha i Extremadura).
Kviz
Istraživanje Zemlje: činjenica ili fikcija?
Na Zemlji nema mjesta koja nisu anketirana.
U vegetaciji i ekonomiji postoje kontrasti između zapadnih izdanaka kristalnih stijena s lošim tlima i istočnih ravnica vapnenca i lapora koji tvore glavne poljoprivredne zone. Jugoistočni dio Središta Meseta zauzet je regijom La Mancha.
Kuopio, grad, južna središnja Finska, na jezeru Kallavesi. Prvobitno utemeljen 1653. godine, Kuopio je postojao tek nešto više od sela do 1776. godine, kada je kralj Gustav III naredio izradu novih planova grada. Općinsku povelju dobila je 1782. Kuopio je središte Finske pravoslavne crkve i
Mimir, u norveškoj mitologiji, najmudriji od bogova plemena Aesir; također se vjerovalo da je vodeni duh. Mimira je Aesir poslao kao taoca suparničkih bogova (Vanira), ali on je obezglavljen i glava mu je vraćena u Aesir. Bog Odin je sačuvao glavu u bilju i stekao